Po drugi put među blogerima

RainDog

Thursday, February 25th, 2010 01:34 pm GMT +2 at 13:34

Ovo je reklama

in: Web

Ako želite da zaradite na klađenju posetite

http://www.freebetting.net/ ili
http://www.kladionicar.com/

Vlasnici sajtova su dva sjajna momka iz Kragujevca koja su se usudila da u Srbiji legalno zarade 500k€ a da nikoga ne pitaju.
Trenutno su izloženi javnom linču započetom na sajtu MUP-a i nastavljenom na nacionalnom servisu evropske fuckin` Srbije.
Više o svemu možete da pročitate OVDE.

Friday, January 22nd, 2010 12:14 pm GMT +2 at 12:14

The Bloger is on the Road Again

Samo da vam javim…


Oh! Budilnik je i opet zaohao!

Monday, November 30th, 2009 12:34 pm GMT +2 at 12:34

Re:Serbia – izdvojeno mišljenje

Sjajan Peđin teks i Bluesmanov višak slobodnog vremena (naravno, ima i predistorije, ali ovo što sam spomenuo je po meni najbitnije) bili su dovoljni da pokrenu i okupe srpsku online zajednicu oko interesantnog projekta rebrendiranja Srbije.
Cilj je, po Bluesmanu: „dozvoliti nekome da pročita i uz blagu sugestiju naglašavanjem važnijih stvari doprineti da on sam stekne utisak kako je ovo mesto gde ne žive kanibali i ubice već sasvim normalna evropska zemlja koju vredi posetiti”.
Znači, ništa spektakularno, prosto da se, ako je moguće, nadjačaju glasovi tipa:
“Jebaćemo mamu amerikancima i nemcima, mamu im jebem mađarsku, samo da bog prestane da nas kara, a kara nas jer smo bili mnogo popustljivi sa njima. Trebalo je da ih sjebemo dok smo bili jači. Sve njih, ma to je sve go ološ i peder. Mi smo poslednja normalna nacija na svetu, ma svi su ljubomorni, majke mi, pizde na nas, oće da nas satru, a sve zato što im pičke zinu čim se mi pojavimo. Bog pa mi, pa svi ostali… Bog ima šajkaču, to mu je u ličnom opisu, i Bog je dao nama naš narod, i veru, i kralja, i tita, i slobu, i opet veru, i po pički jer nismo sjebali sve te đavole, a trebalo je sve da ih potamanimo mamu im jebem pedersku i narkomansku, svi imaju mali kurac i drogiraju se. Čim se sredimo, sjebaćemo ceo svet, i biće po našem zauvek. Na severnom polu ćemo napraviti veliku šajkaču od zelenog leda, a na južnom dva naopaka opanka, da se vidi do kraja svemira ko Zemljom dominira. Onda ćemo da jedemo i pijemo i pucamo i prcamo, i ne moramo ni u raj, kad raj i ne mož’ da je bolji od toga jebešmumater…”
(The bloger)
Sad, šta znam… lepo je to, samo ja zaista nisam siguran da li je moguće i da li se možda, uzaludno troši energija na pogrešnu stranu.
Pre svega, ja sâm nisam siguran u kakvoj zemlji živim, pa kako onda da je predstavljam drugima?
Dakle, nemam ništa protiv čitavog projekta, ako nešto mogu da pomognem, pomoći ću ali eto, ipak bih da na neki način izdvojim svoje mišljenje.
Nekako mi se čini važnijim raditi u drugom smeru i stvoriti Srbiju kojoj ovakvi projekti nisu neophodni jer će govoriti sama o sebi.
Mislim, online zajednica je već takva da ljudi koji nas prate iz inostranstva znaju da postoji i normalna Srbija.
Imali smo, na nivou Bora, primer koji je koliko – toliko promenio sliku o tom gradu.
Samom pojavom velikog broja Borana u blogosferi skrenuli smo pažnju na sebe, jel tako? Nismo morali da pišemo o Borskom jezeru ili Zlotskoj pećini, samo smo se pojavili i pisali isto što i drugi, ali sa nekom dodatnom dimenzijom, sa manje ili vise skrivenom porukom da smo Borani.
I šta? OK, promenili smo sliku o Boru, pokazali da tamo žive i neki normalni ljudi, ali šta od toga ima Bor?
Ama baš ništa.
Dok ne promenimo Borane, džaba nam sve…

Thursday, November 26th, 2009 11:11 am GMT +2 at 11:11

Džabe knjige (legalno)

in: Web

Ovo je objavljeno na sajtu borske Narodne biblioteke:

Besplatan pristup servisu elektronskih knjiga

750.000+ e-knjiga i 23.000+ audio knjiga u slobodnom pristupu od 1.11. do 31.12. 2009.

Udruženje “Svetska javna biblioteka” sadrži preko 750.000 elektronskih knjiga u PDF formatu na preko 100 jezika kao i preko 23.000 zvučnih elektronskih knjiga.

U besplatnom pristupu je oko 200 popularnih naslova, dok se pristup ostalim naslovima plaća. Narodna biblioteka Srbije je aktivnostima svoje međunarodne saradnje ostvarila pravo na besplatan pristup svim sadržajima ovog servisa u periodu od 1. novembra do 31. decembra 2009. godine.
Korisničko ime i lozinka za besplatni pristup glase: NBS i NBS2009 i mogu se uneti na početku korišćenja servisa pod opcijom MEMBERS ili po potrebi pre preuzimanja e-knjige.

Pregledanje svih zbirki moguće je na adresi:
http://worldlibrary.net/Collections.htm
A pretraživanje elektronskih knjiga na:
http://66.175.80.129/worldlibrary/form/wplqualifiedSearch.jsp
Svetska digitalna biblioteka trebalo bi da bude usredsređena na predstavljanje retkih i jedinstvenih zbirki koje su fizički pohranjene na geografski različitim lokacijama, a koje, udružene s drugim međunarodnim, multikulturnim i multijezičkim zbirkama mogu istovremeno da se pretražuju i pregledaju, da doprinose novim znanjima i da budu korisne za nastavnike, profesore, istraživače, studente i široku publiku.
Svaki digitalni dokument u WDL trebalo bi da bude predstavljen na najbolji mogući način sa svim prednostima koje pružaju nove tehnologije. Dakle, svaka zbirka i svaki dokument bi trebalo da budu predstavljeni u svom istorijskom i kulturnom kontekstu, kao i da poseduju tumačenje stručnjaka i opšti uvod. Za početak je odlučeno da se prihvati model Uneskovog «Pamćenja sveta», ali tako da se za svaku zemlju izgradi istorijski i kulturni pregled koji će uraditi stručnjaci za date oblasti. Pored osnovnih «vremenskih pregleda», prezentacija svake zemlje može da bude ilustrovana odabranim slikama, kartama, audio i video zapisima, intervjuima s istraživačima i drugim stručnjacima.
Svetsku digitalnu biblioteku inicirala je Kongresna biblioteka u Vašingtonu u saradnji sa Uneskom. Portal je svečano pokrenut 21. aprila 2009. godine u Parizu, sedištu Uneska.

Ciljevi:

- podsticaj međunarodnom razumevanju, razvoju kulturne saradnje među narodima i podizanju svesti o značaju te saradnje,
- izgradnja svetskog servisa za obrazovanje,
- povećavanje količine digitalnih sadržaja koji nisu na engleskom jeziku i koji ne potiču samo iz zapadnih zemalja,
- unapređivanje svesti o značaju stranih jezika koja može podstaći i olakšati učenje jezika,
- doprinos naučnom istraživanju.